Boja povrća određuje njegov kemijski sastav. Sorte s crvenom i narančastom bojom imaju više karotena u sastavu. Usjevi s bijelim korijenom sadrže više glukoze i zdravih prehrambenih vlakana.

Žute sorte povrća sadrže ksantofil i lutein – pigmente klase karotenoida. Ova vrsta dolazi iz srednje Azije i u  mnogim zemljama je popularnija od narančaste.

Žuta mrkva je bogata magnezijem, kalijem i kalcijem.

Poboljšava metaboličke procese u tijelu, poboljšava rad srca, ima dijuretski učinak, te poboljšava stanje i boju kože, kose i noktiju. Osim toga, suzbija stvaranje stanica raka zbog visokog postotka ksantofila.